Limonit
| Limonit | |
|---|---|
 Limonit |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Amorfni mineral |
| Kemijska formula | FeO(OH)·nH2O |
| Identifikacija | |
| Boja | crvenkaste, smeđe ili žute boje |
| Kalavost | nejasna |
| Mohsova tvrdoća | 4 – 5,5 |
| Sjaj | zemljana |
| Ogreb | žutosmeđi |
| Gustoća | 2,7 – 4,3 g/cm3 |
| Točka tališta | iznad 1 250 °C |
| Prozirnost | neproziran |
| Reference | [1][2][3] |
Limonit (prema grč. λεıμών: vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena željezna ruda, sastoji se u prvom redu od minerala getita (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe2O3 · xH2O) i lepidokrokita (γ-FeOOH). Svi ti minerali nastaju u egzogenim uvjetima (zbog vanjskih razloga ili uvjeta), i to oksidacijskim raspadanjem primarnih minerala poput pirita, siderita, magnetita, željezovitih silikata. Iz koloidnih otopina istaloženi gel prelazi starenjem ili blagom metamorfozom, potpuno ili djelomično, u spomenute mineralne faze. Poznate su i pseudomorfoze (izmjena jednoga minerala u drugi) po piritu i sideritu.
Prema sastavu i količini vode limonit može biti crvenkaste, smeđe ili žute boje; čvrst je, rahao i zemljast. Zemljasti limonit žute boje zove se oker; od davnine se primjenjuje u fresko-slikarstvu, a i danas služi kao pigment u proizvodnji boja. Smeđa i žuta boja tla i smeđe prevlake minerala i stijena potječu od limonita. Najčešće se nalazi u željeznim sedimentnim orudnjenjima i mjestimično stvara velika ležišta i vrlo je važna ruda za dobivanje željeza. U Hrvatskoj ga ima ponešto na Kordunu i Banovini.[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Limonite mineral information and data. Pristupljeno 16. listopada 2011.
- ↑ Mineral 1.0: Limonite. Pristupljeno 16. listopada 2011.
- ↑ LIMONITE (Hydrated Iron Oxide). Pristupljeno 16. listopada 2011.
- ↑ limonit, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
