Kava (biljni rod)

Izvor: Wikipedija
Kava
Coffea arabica
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Gentianales
Porodica:Rubiaceae
Potporodica:Ixoroideae
Tribus:Coffeeae
Rod:Coffea
L.
Baze podataka

Kava (lat. Coffea), biljni rod iz porodice broćevki s preko 130 vrsta (134) korisnih grmova.[1] Među najpoznatijim vrstama je C. arabica. Kava je najpoznatiji napitak koji se dobiva od ovih biljaka.

Rod je opisan u Species Plantarum 1: 172. 1753. [2]. Porodica Coffeaceae (sa tipičnim rodom Coffea) Batsch, danas se vodi kao sinonim za Rubiaceae[3]

Opći opis[uredi | uredi kôd]

Rod Coffea ima oko 125 vrsta cvjetnica iz obitelji Rubiaceae, uglavnom porijeklom iz tropske Afrike. Dvije su vrste od velike ekonomske važnosti kao izvor kave. [4]

Fizički opis[uredi | uredi kôd]

Članovi roda Coffea su zimzeleni grmovi ili malo drveće i često nastanjuju podzemlje tropskih šuma. Eliptični voštani listovi leže nasuprotno duž stabljike i često imaju istaknute žile. Mnoge vrste imaju karakterističnu naviku rasta u kojoj se uspravna debla granaju vodoravno i zatim mogu ponoviti obrazac na sekundarnim i tercijarnim granama. Mali mirisni bijeli ili ružičasti cvjetovi često se otvaraju nakon sušnog razdoblja i mogu trajati samo nekoliko dana. Plod je koštunica s jednom ili dvije sjemenke i može biti crvena, ljubičasta, žuta, narančasta, plava ili crna kada sazrije, ovisno o vrsti. "Zrna kave" su zaobljene duguljaste sjemenke, svaka s ravnom stranom označenom uzdužnim utorom.[4]

Biljke kave[uredi | uredi kôd]

Dva člana roda, Coffea arabica i C. canephora, opskrbljuju gotovo svu svjetsku potrošnju kave. Arabica proizvodi pljosnatije i izduženije zrno koje se, kada se skuha, smatra blažim, ukusnijim i aromatičnijim od Robuste, glavne sorte C. canephora. Arabica je raširenija u uzgoju od Robuste, ali je osjetljivija i osjetljivija na štetočine, zahtijevajući hladnu suptropsku klimu; mora rasti na višim nadmorskim visinama od 600-2000 metara (2000-6500 stopa) i zahtijeva puno vlage i ima prilično specifične zahtjeve za sjenom. Latinska Amerika, istočna Afrika, Azija i Arabija vodeći su proizvođači Arabica kave.[4]

Okruglo, konveksnije zrno Robusta, kao što mu ime kaže, je otpornije i može rasti na nižim nadmorskim visinama (od razine mora do 600 metara. Robusta kava je jeftinija za proizvodnju, ima dvostruko više kofeina od Arabice i obično je zrno izbor za jeftine komercijalne marke kave Zapadna i Središnja Afrika, Jugoistočna Azija i Brazil glavni su proizvođači Robusta kave.[4]

Druge dvije vrste imaju ograničenu komercijalnu važnost kao izvor kave. Ponekad se smatra ukusnijom od robuste, C. liberica s velikim sjemenkama ograničena je u uzgoju jer je vrlo osjetljiva na biljne bolesti kao što su fusarium i hrđa kave. Još jedna biljka, C. eugenoides, uzgaja se u vrlo malom opsegu za specijalitet "divlje" kave s niskim udjelom kofeina.[4]

Vrste[uredi | uredi kôd]

  1. Coffea abbayesii J.-F.Leroy
  2. Coffea affinis De Wild.
  3. Coffea alleizettii Dubard
  4. Coffea ambanjensis J.-F.Leroy
  5. Coffea ambongensis J.-F.Leroy ex A.P.Davis & Rakotonas.
  6. Coffea andrambovatensis J.-F.Leroy
  7. Coffea ankaranensis J.-F.Leroy ex A.P.Davis & Rakotonas.
  8. Coffea anthonyi Stoff. & F.Anthony
  9. Coffea arabica L.
  10. Coffea arenesiana J.-F.Leroy
  11. Coffea augagneurii Dubard
  12. Coffea bakossii Cheek & Bridson
  13. Coffea benghalensis Roxb.
  14. Coffea bertrandii A.Chev.
  15. Coffea betamponensis Portères & J.-F.Leroy
  16. Coffea bissetiae A.P.Davis & Rakotonas.
  17. Coffea boinensis A.P.Davis & Rakotonas.
  18. Coffea boiviniana (Baill.) A.Chev.
  19. Coffea bonnieri Dubard
  20. Coffea brassii (J.-F.Leroy) A.P.Davis
  21. Coffea brevipes Hiern
  22. Coffea bridsoniae A.P.Davis & Mvungi
  23. Coffea buxifolia A.Chev.
  24. Coffea callmanderi A.P.Davis & Rakotonas.
  25. Coffea canephora Pierre ex A.Froehner
  26. Coffea carrissoi A.Chev.
  27. Coffea charrieriana Stoff. & F.Anthony
  28. Coffea cochinchinensis Pierre ex Pit.
  29. Coffea commersoniana (Baill.) A.Chev.
  30. Coffea congensis A.Froehner
  31. Coffea costatifructa Bridson
  32. Coffea coursiana J.-F.Leroy
  33. Coffea dactylifera Robbr. & Stoff.
  34. Coffea darainensis A.P.Davis & Rakotonas.
  35. Coffea decaryana J.-F.Leroy
  36. Coffea dubardii Jum.
  37. Coffea ebracteolata (Hiern) Brenan
  38. Coffea elongata Korth.
  39. Coffea eugenioides S.Moore
  40. Coffea fadenii Bridson
  41. Coffea farafanganensis J.-F.Leroy
  42. Coffea floresiana Boerl.
  43. Coffea fotsoana Stoff. & Sonké
  44. Coffea fragilis J.-F.Leroy
  45. Coffea fragrans Wall. ex Hook.f.
  46. Coffea gallienii Dubard
  47. Coffea grevei Drake ex A.Chev.
  48. Coffea heimii J.-F.Leroy
  49. Coffea heterocalyx Stoff.
  50. Coffea homollei J.-F.Leroy
  51. Coffea horsfieldiana Miq.
  52. Coffea humbertii J.-F.Leroy
  53. Coffea humblotiana Baill.
  54. Coffea humilis A.Chev.
  55. Coffea jumellei J.-F.Leroy
  56. Coffea kalobinonensis A.P.Davis & Rakotonas.
  57. Coffea kapakata (A.Chev.) Bridson
  58. Coffea kianjavatensis J.-F.Leroy
  59. Coffea kihansiensis A.P.Davis & Mvungi
  60. Coffea kimbozensis Bridson
  61. Coffea kivuensis Lebrun
  62. Coffea labatii A.P.Davis & Rakotonas.
  63. Coffea lancifolia A.Chev.
  64. Coffea lebruniana Germ. & Kesler
  65. Coffea leonimontana Stoff.
  66. Coffea leroyi A.P.Davis
  67. Coffea liaudii J.-F.Leroy ex A.P.Davis
  68. Coffea liberica W.Bull
  69. Coffea ligustroides S.Moore
  70. Coffea littoralis A.P.Davis & Rakotonas.
  71. Coffea lulandoensis Bridson
  72. Coffea mabesae (Elmer) J.-F.Leroy
  73. Coffea macrocarpa A.Rich.
  74. Coffea madurensis Teijsm. & Binn. ex Koord.
  75. Coffea magnistipula Stoff. & Robbr.
  76. Coffea malabarica (Sivar., Biju & P.Mathew) A.P.Davis
  77. Coffea mangoroensis Portères
  78. Coffea mannii (Hook.f.) A.P.Davis
  79. Coffea manombensis A.P.Davis
  80. Coffea mapiana Sonké, Nguembou & A.P.Davis
  81. Coffea mauritiana Lam.
  82. Coffea mayombensis A.Chev.
  83. Coffea mcphersonii A.P.Davis & Rakotonas.
  84. Coffea melanocarpa Welw. ex Hiern
  85. Coffea microdubardii A.P.Davis & Rakotonas.
  86. Coffea millotii J.-F.Leroy
  87. Coffea minutiflora A.P.Davis & Rakotonas.
  88. Coffea mogenetii Dubard
  89. Coffea mongensis Bridson
  90. Coffea montekupensis Stoff.
  91. Coffea montis-sacri A.P.Davis
  92. Coffea moratii J.-F.Leroy ex A.P.Davis & Rakotonas.
  93. Coffea mufindiensis Hutch. ex Bridson
  94. Coffea myrtifolia (A.Rich. ex DC.) J.-F.Leroy
  95. Coffea namorokensis A.P.Davis & Rakotonas.
  96. Coffea neobridsoniae A.P.Davis
  97. Coffea neoleroyi A.P.Davis
  98. Coffea perrieri Drake ex Jum. & H.E.P.Perrier
  99. Coffea pervilleana (Baill.) Drake
  100. Coffea pocsii Bridson
  101. Coffea pseudozanguebariae Bridson
  102. Coffea pterocarpa A.P.Davis & Rakotonas.
  103. Coffea pustulata A.P.Davis & Rakotonas.
  104. Coffea racemosa Lour.
  105. Coffea rakotonasoloi A.P.Davis
  106. Coffea ratsimamangae J.-F.Leroy ex A.P.Davis & Rakotonas.
  107. Coffea resinosa (Hook.f.) Radlk.
  108. Coffea rhamnifolia (Chiov.) Bridson
  109. Coffea richardii J.-F.Leroy
  110. Coffea rizetiana Stoff. & Noirot
  111. Coffea rupicola A.P.Davis & Rakotonas.
  112. Coffea sahafaryensis J.-F.Leroy
  113. Coffea sakarahae J.-F.Leroy
  114. Coffea salvatrix Swynn. & Philipson
  115. Coffea sambavensis J.-F.Leroy ex A.P.Davis & Rakotonas.
  116. Coffea sapinii (De Wild.) A.P.Davis
  117. Coffea schliebenii Bridson
  118. Coffea semsei (Bridson) A.P.Davis
  119. Coffea sessiliflora Bridson
  120. Coffea stenophylla G.Don
  121. Coffea togoensis A.Chev.
  122. Coffea toshii A.P.Davis & Rakotonas.
  123. Coffea travancorensis Wight & Arn.
  124. Coffea tricalysioides J.-F.Leroy
  125. Coffea tsirananae J.-F.Leroy
  126. Coffea uniflora K.Schum.
  127. Coffea vatovavyensis J.-F.Leroy
  128. Coffea vavateninensis J.-F.Leroy
  129. Coffea vianneyi J.-F.Leroy
  130. Coffea vohemarensis A.P.Davis & Rakotonas.
  131. Coffea wightiana Wall. ex Wight & Arn.
  132. Coffea zanguebariae Lour.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. World Plants (Complete List), pristupljeno 31 svibnja 2024.
  2. Tropicos, pristupljeno 31 svibnja 2024.
  3. GBIF, pristupljeno 31 svibnja 2024.
  4. a b c d e Britannica, pristupljeno 31. svibnja 2024.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]