Garcinija

Garcinija
	Garcinia mannii
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Malpighiales;
Porodica:	Clusiaceae;
Tribus:	Garcinieae;
Rod:	Garcinia; L.
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike;

Garcinija (lat. Garcinia), biljni rod iz porodice kluzijevki kojemu pripada blizu 400 vrsta zimzelenog drveća i grmova u tropskoj Africi, Americi, Aziji i Australiji.^[1]

Opis[uredi | uredi kôd]

Garcinija j rod u porodici kluzijevki s oko 250 vrsta drveća i grmlja koji se nalaze u tropima, ali posebno u paleotropima. S obzirom na iznimnu raznolikost floralne strukture u cijelom rodu, njegova je taksonomija sporna. Brojne su vrste važne u lokalnoj medicini, a neke se uzgajaju zbog plodova ili kao ukrasne biljke.^[2]

Najpoznatija vrsta od njih je mangostin (G. mangostana), koji se uzgaja zbog ploda. Imbe, ili afrički mangostin (G. livingstonei), ima kruto lišće i male, narančaste plodove debele kože sa sočnom, kiselom, mirisnom pulpom. Rata, ili žuti mangostin (G. tinctorea), daje žuti plod veličine breskve sa šiljastim krajem i maslačno žutim mesom kiselkastog okusa. Bacupari (G. gardneriana) porijeklom je iz Južne Amerike i proizvodi jestivu aril. Gorka garcinija (G. spicata), sadi se kao ukras u tropskim područjima oceana s prskanjem soli. Narančaste boje (gamboge) ekstrahiraju se iz kore G. xanthochymus i G. cowa. Brojne su vrste navedene kao ugrožene na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a, a najmanje dvije, G. cadelliana i G. tanzaniensis, kritično su ugrožene.^[2]