Aron Bugarski

Izvor: Wikipedija

Aron Bugarski (bugarski Арон) bio je bugarski plemić, treći sin komesa Nikole te brat cara Samuila Bugarskog. Nakon što su istočni dijelovi Bugarske potpali pod vlast Bizantskog Carstva 971., Aron i njegova tri brata David, Mojsije i Samuilo pružali su otpor na zapadu svoje zemlje. Zvani su Kometopuli te su vladali zajedno jer su zakoniti nasljednici prijestolja, Boris II. Bugarski i Roman Bugarski, bili zatočeni u Konstantinopolu. Aronova je rezidencija bila Serdica (danas Sofija) te je on morao braniti svoje područje od Bizantinaca.

Samuilo je dao pogubiti Arona i njegovu obitelj zbog izdaje, 976., ali je Samuilov sin, Gavril Radomir, uspio spasiti svojim zagovorom Aronovog najstarijeg sina, Ivana Vladislava, koji je poslije postao car.

Obiteljsko stablo[uredi | uredi kôd]

 
 
 
 
 
 
 
Nikola
 
 
 
Ripsimija
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Aron
 
Mojsije
 
David
 
Samuilo
 
 
 
Agata
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Ivan
Vladislav
 
Marija
 
 
Kosara
 
 
Miroslava
 
 
Gavril Radomir
 

Alternativno podrijetlo[uredi | uredi kôd]

Prema jednoj teoriji, Aron je bio sin Ivana, koji je bio sin Simeona.[1]

Izvori i bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Nicholas Adontz. Samuel l'Armenien, Roi des Bulgares. Bruxelles, Palais des academies, 1938.