Tvrđava Kurjaković
| Tvrđava Kurjaković | |
|---|---|
| Gradina, Fortica | |
 Pogled na tvrđavu s jugoistoka | |
| Koordinate | 44°12′0″N 15°40′48″E / 44.20000°N 15.68000°E |
| Država | Hrvatska |
| Vrsta | obrambena utvrda |
| Gradnja | 14. stoljeće |
| Građevinski materijal | kamen |
| Srušen | 1647. |
| Očuvanost | većim dijelom uništena |
| Pod nadzorom | Konzervatorski odjel u Zadru |
Tvrđava Kurjaković, srednjovjekovna obrambena fortifikacijska građevina obnavljana i adaptirana u kasnijim vremenskim razdobljima. Nalazi se na uzvišenju uiznad grada Obrovca, uz tok rijeke Zrmanje. Zaštićena je kao kulturno-povijesna cjelina grada Obrovca pod brojem Z-4245.[1]
Stari grad Obrovac razvio se kao podgrađe tvrđave, a prvi put se spominje u izvorima 1337. godine kao Obrouec, Hobrouec ili Hobrouac. Utvrda i grad su od 14. stoljeća bili u posjedu krbavskih knezova Kurjakovića iz roda Gusića. Godine 1387. u utvrdi stoluje knez Karlo II. Kurjaković († 1424.) sa svojim stričevima Nikolom, Tomom i Butkom.
U drugoj polovici 14. stoljeća, Obrovac je važno trgovačko središte za uvoz zadarske i paške soli u Kraljevinu Hrvatsku. Posljednji krbavski knez Ivan Karlović († 1531.) izgubio je Obrovac s tvrđavom 30. ožujka 1527. godine kada Turci otimaju njegov posjed u tom kraju. Obrovac i tvrđava Kurjakovića ostali su pod osmanskom vlašću do 1647. godine, kada su mletačke snage pod zapovjedništvom generala Leonarda Foscola u vrijeme Kandijskog rata osvojile i porušile tvrđavu Kurjaković.[2]
Godine 1670. Turci su se opet uspjeli domoći Obrovca, da bi ga 1687. godine konačno oslobodio uskočki zapovjednik Stojan Janković
Tvrđava je tijekom stoljeća mijenjala svoj prvobitni izgled. Za vrijeme osmanske uprave najvjerojatnije je bila kvadratnoga oblika i imala je četiri kule na uglovima.[3] Preinake na tvrđavi su rađene i kada je dospjela pod mletačku vlast. Tvrđava je u svom gornjem dijelu bila zaštićena bedemima, a sastojala se od dvora Kurjakovića koji je s unutarnje strane bio četverokutnoga oblika, dok je s vanjske strane izgrađena s obilježjima masovne kule. Dvor i prednje dvorište opasivao je masivan bedem. Na ulazu u dvorište stajala je četvrtasta kula, a u dvorištu se nalazila cisterna za skupljanje vode.[4]