Prijeđi na sadržaj

Potres u Sarezu 1911.

Koordinate: 38°12′N 72°48′E / 38.2°N 72.8°E / 38.2; 72.8
Izvor: Wikipedija
Potres u Sarezu 1911.
Potres u Sarezu 1911. na zemljovidu Tadžikistana
Potres u Sarezu 1911.
Epicentar 38°12′N 72°48′E / 38.2°N 72.8°E / 38.2; 72.8
Nadnevak 18. veljače 1911.
Vrijeme 18:41
Lokalno vrijeme 23:31
Države
Jačina 7.4 Ms[1]
Intenzitet IX (vrlo razoran)
Dubina 26 km
Žrtve 90+
Brana Usoi nastala uslijed klizišta izazvanog potresom.

Potres u Sarezu 1911. dogodio se 18. veljače u 18:41 UTC (23:31 po lokalnom vremenu) [2] u središnjem gorju Pamir u okrugu Rushon u istočnom Tadžikistanu (tada dio Ruskog Carstva). Imao je procijenjenu magnitudu od 7,4 na ljestvici magnitude površinskih valova i maksimalni osjetni intenzitet od oko IX (nasilan) na Mercallijevoj ljestvici intenziteta. To je izazvalo ogromno klizište, blokiralo rijeku Murghab i stvorilo branu Usoi, najvišu branu na svijetu, stvarajući jezero Sarez. Potres i povezana klizišta uništili su mnoge zgrade i ubili oko 100 ljudi.

Tektonski postav

[uredi | uredi kôd]

Epicentar potresa nalazi se u središnjem dijelu gorja Pamir. Ove planine tvore zapadni kraj himalajskog lanca, uzrokovan kontinuiranim kontinentalnim sudarom između Indijske ploče koja se kreće prema sjeveru i Euroazijske ploče. Područje je zahvaćeno aktivnim rasjedima i na navlakama i na rasjedima. Potres 1911. dogodio se u seizmičkoj zoni Hindukuš, koja je redovito pogođena potresima, od kojih neki imaju magnitude od 7 ili više.[3]

Karakteristike

[uredi | uredi kôd]

Potres

[uredi | uredi kôd]

Potres je trajao dvije minute, a nakon sat vremena uslijedio je naknadni potres.[2] Energija koju je zračio ovaj događaj bila je jedna od prvih koja je procijenjena iz seizmografskih snimaka seizmičkih valova.[4] Trenutne procjene magnitude leže u rasponu od 7,4 – 7,6 na skali magnitude površinskog vala.[5][6] Potres je izazvao preplavljivanje voda jezera Karakul preko njegovog istočnog ruba, ostavljajući iza sebe veliki sloj leda dok se povlačio.[2]

Klizišta

[uredi | uredi kôd]

Potres je izazvao brojna klizišta duž padina dolina Bartang, Tanimas i Murghab.[2] Najveći od njih blokirao je rijeku Murghab, formirajući branu Usoi i stvarajući jezera Sarez i Shadau. Klizište Usoi imalo je procijenjeni volumen od oko 2 km3. Brana je najviša na svijetu s oko 600 m,[7] zatvarajući jezero koje sadrži 17,5 km3 vode.[8] Klizanje je započelo na visini od 4 500 m, padajući 1 800 m do svoje današnje lokacije.

Šteta

[uredi | uredi kôd]

Područje najveće štete protezalo se duž rijeke Bartang od Basida na zapadu, nastavljajući duž rijeke Murghab do Sareza na istoku, uključujući i kišlake Barchidiv, Nisur, Sagnob, Rukhch i Oroshor. Klizište Usoi potpuno je uništilo kišlak Usoi. Procjene žrtava od potresa i povezanih klizišta kreću se od 90 do 302. [2]

Posljedice

[uredi | uredi kôd]

Klizišta i formiranje Sarez jezera izazvali su značajnu migraciju stanovnika gornje doline Bartang. [9]

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. NGDC. Comments for the Significant Earthquake. Pristupljeno 9. lipnja 2011.
  2. a b c d e Oldham, R.D. 1923. The Pamir Earthquake of 18th February, 1911. Quarterly Journal of the Geological Society. 79 (1–4): 237–245. doi:10.1144/GSL.JGS.1923.079.01-04.15. Pristupljeno 9. lipnja 2011.
  3. Sarkar, I; Sanyal S. 2004. Static stress transfers in the Pamir Hindu Kush seismic zone. Journal of Asian Earth Sciences. 23 (4): 449–59. Bibcode:2004JAESc..23..449S. doi:10.1016/S1367-9120(03)00178-0
  4. Varga, P; Krumm, F.; Riguzzi, F.; Doglioni, C.; Süle, B.; Wang, K.; Panza, G. F. 2010. Earthquake energy distribution along the earth surface and radius (PDF). ICTP. IT. Pristupljeno 11. lipnja 2011.
  5. Havenith, H-B.; Bourdeau C. 2010. Earthquake-induced landslide hazards in mountain regions: a review of case histories from Central Asia. Geologica Belgica. 13 (3): 137–152. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2012. Pristupljeno 11. lipnja 2011.
  6. Havenith, H-B.; Bourdeau C. 2010. Earthquake-induced landslide hazards in mountain regions: a review of case histories from Central Asia. Geologica Belgica. 13 (3): 137–152. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2012. Pristupljeno 11. lipnja 2011.
  7. Havenith, H-B.; Bourdeau C. 2010. Earthquake-induced landslide hazards in mountain regions: a review of case histories from Central Asia. Geologica Belgica. 13 (3): 137–152. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. ožujka 2012. Pristupljeno 11. lipnja 2011.
  8. Asian Disaster Reduction Center. Country report 2003: Tajikistan. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 11. lipnja 2011.
  9. Dodykhudoeva, L. 2007. Revitalization of minority languages: comparative dictionary of key cultural terms in the languages and dialects of the Shugni-Rushani group (PDF). Austin P.K., Bond O. & Nathan D. (ur.). Proceedings of Conference on Language Documentation and Linguistic Theory. str. 69. ISBN 978-0-7286-0382-0. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 11. lipnja 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]