Dvorac Ankara: razlika između inačica
m ce |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
Točna godina izgradnje unutrašnjeg dijela utvrde nije poznata, međutim pretpostavlja se da su ju izgradili [[Hetiti]] ili [[Frigijci]] u 7. st. pr. Kr., a obnovili ju [[Galaćanski jezik|Galaćani]] oko 278. godine pr. Kr. Utvrda je nekoliko puta nadograđivana pod upravom [[Rimsko Carstvo|Rimskog]], [[Bizant|Bizantskog]], [[Seldžuci|Seldžučkog]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]] carstva. Točni vremenski periodi nadogradnji nisu poznati, no sasvim sigurno datiraju u nakon 622. godine kada su [[Perzijanci]] zauzeli i uništili Ankaru.<ref>Foss, Clive. 1977. ''Late Antique and Byzantine Ankara'' u: Dumbarton Oaks Papers Vol. 31. str. 70–72.</ref> |
|||
== Arhitektura == |
== Arhitektura == |
||
Inačica od 6. svibnja 2024. u 09:21
| Dvorac Ankara | |
|---|---|
 Panoramski pogled na dvorac Ankara | |
| Osnovan | 8. st. pr. Kr. |
| Smještaj | Altındağ, Ankara, Turska |
| Vrsta | Vojna utvrda |
| Ulaz | Besplatan |
| Službena stranica | www |
Dvorac Ankara (tur. Ankara Kalesi) povijesna je utvrda u gradu Ankara, Turska. Premda se naziva dvorcem (tur. kale), zapravo se radi o vojnoj utvrdi izgrađenoj u obrambene svrhe oko koje se kasnije razvilo naselje.
Povijest
Točna godina izgradnje unutrašnjeg dijela utvrde nije poznata, međutim pretpostavlja se da su ju izgradili Hetiti ili Frigijci u 7. st. pr. Kr., a obnovili ju Galaćani oko 278. godine pr. Kr. Utvrda je nekoliko puta nadograđivana pod upravom Rimskog, Bizantskog, Seldžučkog i Osmanskog carstva. Točni vremenski periodi nadogradnji nisu poznati, no sasvim sigurno datiraju u nakon 622. godine kada su Perzijanci zauzeli i uništili Ankaru.[1]
Arhitektura
 |
Ovaj odjeljak nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Utvrda je smještena na brdu i sastoji se od dva dijela. Prvi dio utvrde nalazi se na povišenom dijelu (110 m od tla) i naziva se citadelom, odnosno unutarnjim dvorcem (tur. iç kale). Drugi dio utvrde nalazi se u podnožju brda i naziva se vanjskim dvorcem (tur. dış kale).
Unutarnji dio utvrde prostire se na površini od oko 43 000 m² i okružen je zidinama visokima 14 – 16 m koji se pružaju oko 350 m u smjeru sjever – jug i 180 m u smjeru istok – zapad. U sustavu vanjskih zidina na svakih 15 – 20 m izdiže se po jedan bastion. Ukupno je 42 bastiona, te su većinom peterokutnog oblika. Najpoznatiji od njih je onaj smješten u sjeveroistočnom dijelu utvrde, te je ujedno i njezina najviša točka. Naziva se Akkale što u prijevodu znači Bijeli dvorac.
Vanjski dio utvrde okružuju stari grad Ankaru, te ima gotovo 20 bastiona.
Galerija
-
Bastion sa satom i glavna vrata utvrde -
Bastion Akkale (sjeveroistočni dio utvrde) -
Pogled na utvrdu iz parka Hacı Bayram džamije
Izvori
- ↑ Foss, Clive. 1977. Late Antique and Byzantine Ankara u: Dumbarton Oaks Papers Vol. 31. str. 70–72.